Bilogora je najmanja, ali prostranstvom jedna od naših najviših gora. U geografskom smislu ubraja se u humlje, no zbog položaja usred ravnice prilično je uočljiva. Pruža se u smjeru SZ-JI i nastavlja se na Kalničku goru, povezujući tako Zagorje dalje sa Požeškim gorjem. U duljini 80 km okružena je cestama Koprivnica-Virovitica-Đulovac-Grubišno Polje-Bjelovar-Križevci-Koprivnica. Najviši je Stankov vrh, a dobio je ime po ovdašnjem istaknutom članu HPD "Bilo" Stanku Šafaru.
     
   
Građena je od prakamenja oko kojeg se nalaze tercijalni slojevi, dok sjeverne padine pokriva širok pojas prapora (tzv.pijesci), stvoren nanosom sjevernih vjetrova. U gori su nađene znatne količine lignita i nafte. Na nižim dijelovima sade se vinogradi, dok su viši dijelovi pokriveni većinom bjelogoricom (hrast, grab i bukva).
     
 

Koprivnicki planinarski put

 

 

 

 

Bilogorom su markirane dvije staze za planinare i izletnike. Jedan je koprivnički planinarski put, oznake KPP, koji ide od istočnog dijela Kalnika do Stankovog vrha u duljini 40-tak kilometara i obuhvaća 6 kontrolnih točaka, a potrebno vrijeme za prolaz je 8-9 sati.

Drugi put, nazvan Bilogorskim stazama označilo je Bjelovarsko planinarsko društvo "Bilogora" a predstavlja kružnu stazu od 4 kontrolne točke za koje je potrebno 3-4 sata laganog hoda, pri čemu je polazak i povratak na planinarskom domu Kamenitovac. Označen je slovom B. Tiskan je dnevnik, a za prolaz uz kupljen dnevnik dobiva se značka.

Kako je i u Đurđevcu osnovano planinarsko društvo "Borik" razmišlja se o trasi koja bi iz Đurđevca, odnosno iz Mičetinskog jarka vodila na planinarski dom Kamenitovac. Staza prati šumarski put i ishodano vrijeme u zimskim uvjetima iznosi 3 sata.

Bilogorske staze
   
           
 
Danas se na Bilogori nalazi samo jedan planinarski dom, na Kamenitovcu i njime upravlja HPD "Bilogora" iz Bjelovara. Dom je sagrađen 1951. godine na hrptu brežuljka povrh sela Maglenče. To je velika jednokatna zgrada sa zidanim prizemljem i katom od brvana te drvenom terasom. odakle se pogled pruža sve do Medvednice i Kalnika. U prizemlju su 2 blagovaonice za 80 osoba, a na katu 6 dvokrevetnih soba i jedna sa skupnim ležajem za ukupno 22 mjesta. Dom je elektrificiran, ima centralno grijanje i vodovod. Stalno je otvoren i dobro opskrbljen hranom pa je prikladan za godišnje odmore.
     
           
   
KOPRIVNIČKI PLANINARSKI PUT
     
Koprivnicki planinarski put (KPP) uspostavilo je Hrvatsko planinarsko društvo "Bilo" Koprivnica 1976. sa namjenom i svrhom da medu planinarima, planinarskim transverzalcima, turistima, i ostalima ljubiteljima prirode što više širi zanimanje za posjete koprivnickom dijelu obronaka Kalnika i Bilogore. KPP zapocinje na posljednjim sjeveroistocnim padinama Kalnika, kod planinarske kuce"Rudi Juric" (KT-1) koje se nalazi na visinskoj tocki 295 m, a završava u bivšem rudarskom naselju Glogovac, te tako povezuje kalnicki s bilogorskim krajem. Put je oznacen uobicajenim planinarskim oznakama, uz dodatak, iznad ponekih oznaka, velikog slova K
Planinarska kuca Rudi Juriæ
   

Dokaz o prijedenom putu su otisci žigova KT-a u dnevniku KPP-a koji se može nabaviti kod HPD "Bilo" (u cijenu dnevnika uracunata je i vrijednost spomen značke). Upravni odbor KPP-a može, kao dokaz da je put prijeden, priznati fotografiju na kojoj je jasno vidljiv polaznik i neki detalj sa KT - 1, 3 i 5. Obilazak KPP-a vremenski nije ogranicen i može se zapoceti sa bilo koje ishodišne tocke. Preporucljivo je da se zapocne od KT-1, iz Podravske Subotice, odnosno planinarske kuće "Rudi Jurić", ili od KT-6 u selu Glogovac, odnosno zgrade zaštitnog pogona "Bilokalnik-Holding".

detalj sa Kestenijade 2005
   

 

KPP je odreden sa 6 kontrolnih tocaka i to:

KT-1 planinarsko sklonište "Rudi Juric"
KT-2 Crna gora (ugostiteljski objekt)
KT-3 "Podravska klet" (rekreacijski centar "Podravka")
KT-4 Visinska točka Bilo 294 m
KT-5 "Stankov vrh", najviši vrh Bilogore, 309 m
KT-6 "Bilokalnik-Holding" u Glogovcu

Prosjecno vrijeme potrebno za obilazak Koprivnickog planinarskog puta je oko 8-9 sati umjerenog hoda; dužina puta je oko 40 km . Razdaljina izmedu pojedinih tocaka u satima hodanja približno iznosi:

   

 

od KT-1 do KT-2 (planinarsko sklonište) do KT-2 (Crna gora): 2h
od KT-2 do KT-3 ("Podravske kleti"): 1h
od KT-3 do KT-4 (visinska tocka Bilo 294 m ): 2h
od KT-4 do KT-5 (najviši vrh Bilogore "Stankov vrh" 309 m ): 1,30h
od KT-5 do KT-6 (zaštitni pogon "Bilokalnik-Holding" u Glogovcu): 2h

 

   
 

Gdje se nalaze kontrolni žigovi KPP-a i kada se mogu koristit?

KT-1 kod g. Stjepana Bureka u Podravskoj Subotici, kućni broj 55 (svakodnevno).
KT-2 u ugostiteljskom objektu Crna gora od 10 do 22 sata (svakodnevno).
KT-3 u ugostiteljskom objektu "Podravska klet" od 10 do 22 sata (svakodnevno).
KT-4 kod g. Ivana Strmečkog u Pešceniku, kucni broj 58; žig se nalazi u limenoj kutiji na kućnim ulaznim vratima.
KT-5 i pecat Stankovog vrha kod g. Tereze Gudic u Jagnjedovcu, kućni broj 2 (prije ulaska u šumu ka "Stankovom vrhu"); žig se nalazi u limenoj kutiji na kućnim ulaznim vratima.
KT-6 kod cuvara ZR "Bilokalnik-Holding" u Glogovcu (svakodnevno)

     
    Kretanje koprivnièkim planinarskim putem:      

Planinarska kuca

KT1

Odmorište kod Planinarske kuce

Do kontrolne tocke 1 (KT-1), koja se nalazi kod planinarskog skloništa "Rudi Juric" na visinskoj točki 295 m, dolazi se pješice označenim planinarskim putem iz sela Podravska Subotica, koje se nalazi na Podravskoj magistrali između Koprivnice i Ludbrega. Do P. Subotice najbrže se i najjednostavnije može doći redovnim autobusima koji voze nekoliko puta dnevno smjerom Koprivnica - Ludbreg - Varaždin i obratno. Autobusna postaja nalazi se u središtu sela ispred osnovne škole, odnosno prodavaonice "Izvor". Oko 50 metara na zapad od postaje nalazi se kuca domara g. Stjepana Bureka (kućni broj 55), gdje je pečat KT-1, ključ od skloništa i upisna knjiga. Ako se do P. Subotice želi stići željeznicom, valja krenuti vlakom iz ž. postaje Koprivnica ili Varaždin i voziti se do ž. postaje Kunovec - Subotica ili do ž. postaje Rasinja. Od jedne i druge ž. postaje označen je put do sela P. Subotica, odnosno Rasinje. Za izletnike s motornim prijevoznim sredstvima najbolji je i najbrži put do skloništa, ako od Koprivnice krenemo podravskom magistralom (Varaždinskom cestom) do židovskog groblja (koje je na desnoj strani). Stotinu i pedeset metara dalje od njega valja s Podravske magistrale skrenuti lijevo (markacija je na prometnom znaku!) prema jugu asfaltnom cestom kroz naselje Vinicu, pa pokraj osnovne škole do Razbojišta (šumarska baraka) i do kraja asfaltne ceste stići do planinarskog skloništa.

Točka KT-1 ujedno je i mjesto održavanja "Kestenijade" koju zajednički organiziraju "Pevec" i "Bilo", na kojoj se prvi vikend u listopadu okupe brojni prijatelji planinari iz svih društava Hrvatske.

Putokaz kod skloništa Rudi Juric

Šumska baraka na putu KT1 - KT2

   
KT-2

Od kuće g. domara u P. Subotici krene se nogostupom kroz selo (oznake na stupovima) na zapad do gostionice na raskrižju, zatim poljskim putem na jug. Mimo napuštenog rudnika (zgrade) izmedu vinograda i kroz šumu, stiže se za otprilike 40 minuta do skloništa. Od skloništa valja se vratiti natrag na sjever do križanja, zatim asfaltnom cestom istočno do putokazne ploče na lijevoj strani i šumskim putem do ograđenog izvora pitke vode. Onda dalje označenim putem na istok šumom, uz potok, do blagog uspona na šumsku cestu, dalje na sjeveroistok do raskrižja (pokazna ploča) i nastaviti šumskim putem do uspona ka šumarskoj baraci na "Razbojištu", gdje su klupe za odmor. Kada se prijeđe asfaltna cesta, nastavi se šumskom stazom uz rub šume do putokazne ploče i jugoistočnim smjerom kroz šumu, preko livade i kroz crnogoricnu šumu, stiže se do ugostiteljskog objekta "Crna gora". Tu je pečat KT-2. (Ovdje se može odmoriti i okrijepiti svaki dan u vremenu od 10 do 23 sata).

Ugostiteljski objekt Crna gora

Igralište i trim staza Crna gora

   

Putokaz

Vidikovac

Od KT-2 nastavimo šumskim pa poljskim putem do trafostanice, zatim prijeđemo asfaltnu cestu, a malo dalje i ž. prugu Koprivnica - Zagreb, te u smjeru istoka nastavljamo Ratarskom ulicom preko mosta na potoku Koprivnici do asfaltne ceste, desno Starogradskom ulicom, zatim skrećemo desno u Mlinarsku ulicu do trafostanice i lijevo Prvomajskom ulicom stižemo do Rekreacijskog centra "Podravke", KT-3. Ovdje se nalaze ugostiteljski objekti "Podravska klet", koji je otvoren svaki dan od 10-22 sata i "Štagalj". Od "Podravske kleti" označen je put do drvenog vidikovca visine 21 metar, s kojega se pruža lijep vidik ka sjeveru na podravsku ravnicu, a ka jugu na obronke Bilogore.

Podravska klet

Štagelj

   

Vrativši se s vidikovca, krenemo ka jugoistoku, desno, preko livade na cestu pokraj vikendica (kleti) do ulaska u šumu, pa šumskom cestom na istok do križanja a odavde desno laganim usponom uz vinograd do šume. Označenim šumskim putem krećemo se dalje ka jugoistoku, a po izlasku iz šume nastavimo grebenom ka jugu, tako da nam je s lijeve strane u dolini selo Jagnjedovac, a s desne selo Kamenica. Cestom dalje uz rub šume stižemo do raskrižja (pokazna ploča desno), nastavimo do asfaltne ceste na zapad do pokazne ploče, zatim lijevo do početka sela Pešcenik. U kući broj 58 kod g. Ivana Strmeckog, nalazi se pečat KT-4. Zapadno od kuće na uzvisini se nalazi visinska tocka 294 m, zvana Bilo, po kojoj je koprivnicko Hrvatsko planinarsko društvo 1928. dobilo ime.

     
Putokaz

Od KT-4 vraćamo se asfaltnom cestom na istok, do pokazne ploče te produžimo istom cestom do prve vikendice na lijevoj strani. Šumskom stazom dalje, ulazimo u šumu, zatim lagano silazimo. Označenom stazom nastavljamo dalje šumom do potoka (u ljetnim mjesecima cesto presuši), onda se lagano uspinjemo šumom na istok do šumske ceste, krećemo njome desno i dolazimo do asfaltne ceste ispred T-com tornja. Dalje produžujemo oko 500 m u smjeru sjevera do raskrižja (pokazna ploca), pa cestom desno do prve kuće na lijevoj strani, gdje je pečat KT-5 i pečat vrha na Bilogori. Odavde cestom do ulaska u šumu ima oko 50 m . Ravnajući se dalje planinarskim oznakama, idemo na istok, prelazimo potok, da bismo dalje laganom uzbrdicom došli do šumske ceste. Prelazimo cestu i desno dolazimo na uzvisinu "Stankov vrh", najviši vrh Bilogore (visinska tocka 309 m ). Na vrhu se nalazi malo spomen obilježje s dvije uzidane spomen-ploče, stolovi i klupe za odmor.

Prema KT-5
   

Sa "Stankovog vrha" vraćamo se u smjeru sjevera cestom do šumarske barake na Rajčevići (pokazna ploča). Od barake krenemo desno, dobro šodranom cestom po Bilogori u smjeru istoka i poslije kilometar i pol dolazimo do pokazne ploče (stupa), od koje skrecemo lijevo, idemo oko 100 m uz rub šume, da bismo desno skrenuli na šumsku stazu i šumski put. Nakon 30 minuta hoda šumom na sjeveroistok, nizbrdicom, stazom kroz mladu šumu, stižemo do šumarske barake na Stojnovići. Od barake asfaltnom cestom na sjever, prolazimo pokraj izvora pitke vode i poslije kilometar i po puta, dolazimo do zgrade zaštitnog pogona "Bilokalnik-Holding" koja se nalazi u bivšem rudarskom naselju Glogovac. Na ulazu kod dežurnog čuvara može se u svako vrijeme dobiti pečat od KT-6.

     

Od KT-6 nastavimo asfaltnom cestom, zatim poljskim putem na sjever (oznake na stupovima) do Podravske magistrale. Ovdje se u blizini nalazi zdravstvena ambulanta i stalni liječnik. Produžimo li dalje poljskim putem na sjever, doći cemo do ž. postaje Koprivnicki Bregi, od koje možemo redovitim vlakovima krenuti do Koprivnice, Virovitice ili Osijeka. Ako smo se odlučili vratiti redovnim autobusom, moramo na Podravskoj magistrali krenuti istocno oko 150 m do autobusne postaje.

     

Prilaz ka Stankovom vrhu:

(Iz središta Koprivnice tj. a. ili ž. postaje nisu markirani putevi prema Starigradu, ali je orijentacija laka te dolazak do "Podravske kleti", kontrolne točke KPP-a, ne predstavlja problem!!! Od "Podravske kleti" može se dalje nastaviti trasom KPP-a prema Stankovom vrhu!!!)

Koprivnica - Starigrad - "Podravska klet" - Stankov vrh (4,30h):

Put započinjemo od a. ili ž. postaje koje se nalaze jedna nasuprot druge. Krećemo na jug glavnom Kolodvorskom ul. do njena kraja. Zatim Viničkom ul., prolazimo pokraj Tvornice stočne hrane koja nam je s desne strane, da bi smo nakon 150 m došli na raskrižje na kojem treba krenuti ulicom Dubovec do njena kraja. Prelazimo preko mosta potoka Koprivnica, i nastavljamo Bilogorskom ulicom do njena kraja i križanja sa Starogradskom cestom. Njome desno, do prijelaza preko željeznicke pruge Koprivnica - Osijek i podravske magistrale te nastavimo ravno do kraja Starogradske ceste (kao orijentacija mogu poslužiti i oznake do "Podravske kleti"). S desne strane ceste iz Ratarske ulice dolazi nam u susret markirani put KPP-a kojim slijedeći dalje markacije prema jugu nastavljamo dalje Starigradskom cestom do raskrižja (putokaz za "Podravsku klet"), skrenemo Mlinarskom i Prvomajskom ulicom do "Podravske kleti" (KT-3), i oznakama nastavljamo dalje KPP-om prema visinskoj tocki "Bilo" (KT-4) i "Stankovom vrhu" (KT-5).

     
   

Koprivnica - Starigrad - Jagnjedovac - Stankov vrh ( 12 km ):

Do Stankovog vrha možemo doci i cestovnim prilazom. Od a. ili ž. postaje krenemo Kolodvorskom ul. (benzinska crpka), zatim kratkom Viničkom i dalje Križevackom ul. prema istoku do njena kraja gdje se nalazi raskrižje (vidljiva velika žuta zgrada osnovne škole). Na raskrižju skrenemo desno na Starogradsku cestu kojom nastavljamo preko željeznicke pruge Koprivnica - Osijek i podravske magistrale dalje do njena kraja i raskrižja za "Podravsku klet" i "Štagelj". Ovdje nastavljamo cestom ravno laganom uzbrdicom i cestom dalje do sela Jagnjedovac ( 8 km od Koprivnice). U selu kod crkve treba nastaviti lijevo asfaltnom cestom dalje na hrbat Bilogore blagim serpentinastim usponom. Nakon 2 km s lijeve strane zapocinje makadamska, ali široka i dobro održavana cesta (na njenom pocetku nalazi se putokazna ploča KPP-a prema KT-5 i Stankovom vrhu), kojom nastavljamo do šumarske barake na Rajčevici (mjesto za parkiranje) na kojoj se nalazi raskrižje. Lijevim krakom se nastavlja KPP prema KT- 6, a desnim se za oko 10 min dolazi na Stankov vrh (309 m), najviši vrh Bilogore.

     
     
   
   
"BILOGORSKIM STAZAMA"
     
 
Od Planinarskog doma na asfaltnu cestu V. Trojstvo - Šandrovac. Njom desno oko 100 m pa izmedu kuca lijevo na makadam. Poslije lijevog zavoja silazimo sa ceste desno nizbrdo na livadu i nakon 200 m desno u šumu. Iz šume izlazimo u mocvarnoj dolini, prelazimo preko nje i opet ulazimo u šumu. 40 min od polaska nailazimo na X. Pratimo markaciju KT-1 i “B”. Za 10-ak min izlazimo na šumsku cestu i idemo desno. Ubrzo ulazimo u selo Borovljani, gdje je kod kbr. 60 KT-1.
     
   
Nastavljamo asfaltom i za 15-ak min dolazimo na glavnu cestu koja spaja V. Trojstvo i Kamenitovac. Njom lijevo za 30-ak min možemo doci do doma. No, prelazimo preko nje u Vinogradsku ulicu do kbr. 59 gdje je kod obitelji Barešic KT-2. Do KT-2 treba nam ukupno oko 90 min.
   
 

Dalje ravno u smjeru kretanja do ulaza u šumu. Tu lijevo nizbrdo do asfaltne ceste Grginac- Kamenitovac, preko nje ravno dalje do potoka. Preko njega u šumu. 2 sata od polaska izlazimo na prosjeku. Prelazimo ravno preko nje i nailazimo na X. Desno je markacija za Bjelovar, lijevo za Planinarski dom a izmedu markacija nas upucuje prema KT-3. Na rubu šume lijevo, i za 7-8 min usjekom desno iz šume. Poljskim putem, livadom, preko mosta do markacije na jabuci i makadama gdje desno skrecemo prema selu Tomašu. Prolazimo pored mladog plantažnog vocnjaka, nailazimo na X. Idemo ravno, a poslije 150 m prvim puteljkom lijevo uzbrdo. On poslije 100 m izlazi na makadam kod raspela. Lijevo. Za 10-ak min opet X. Lijevo. 2,40 min od polaska dolazimo do kuce obitelji Stanic (kbr. 79). Tu je KT-3.

     
   

Nastavljamo makadamom i kod zadnjih kuća skrecemo cestom lijevo prema šumi. Markacija za KT-4 vodi nas s makadama desno u šumu oko 400 m iza KT-3. Iz šume izlazimo na dnu cistine koja je, u stvari, skijaška staza. Njom na vrh i tu desno oko 100 m do doma i KT-4.

   
           
 
LITERATURA: ŽELJKO POLJAK: Hrvatske planine, Golden marketnig,2001.
   

SLIKE: HPD PEVEC